Povišen krvni tlak: simptomi i liječenje
Povišen krvni tlak godinama ne boli i najčešće se otkrije slučajno, pri mjerenju iz drugog razloga. Upravo zato je opasan: tiho troši srce, krvne žile, bubrege i oči. Dijagnoza se ne postavlja po jednom mjerenju, a ciljne vrijednosti određuje liječnik za svakog pacijenta posebno. Niže je opisano kako mjeriti da vrijednost nešto znači i što je potrebno za nastavak terapije.
Što je povišen krvni tlak
Krvni tlak je sila kojom krv pritišće na stijenku krvnih žila. Zapisuje se dvjema vrijednostima: gornja, sistolička, nastaje pri stiskanju srca, a donja, dijastolička, u razdoblju kada se srce puni.
O povišenom krvnom tlaku govorimo kada su vrijednosti trajno iznad granice koju liječnik ocijeni prema vašoj dobi, drugim bolestima i ukupnom riziku. Granica nije jedna jedina za sve, a nije ju moguće odrediti bez procjene, pa je ovdje namjerno ne navodimo kao broj.
U većini slučajeva jedan jasan uzrok ne postoji; radi se o spoju nasljedne sklonosti, dobi, tjelesne težine, unosa soli, tjelesne neaktivnosti, alkohola i pušenja. To se zove primarna hipertenzija.
Kod manjeg dijela pacijenata postoji odredljiv uzrok, primjerice bolest bubrega, bolest hormonskih žlijezda, prekid disanja u spavanju ili pojedini lijekovi. Na taj oblik liječnik misli češće kod mlađih pacijenata, kod naglog nastupa i kada tlak na uobičajeno liječenje ne odgovara.
Zašto ga nazivaju tihim
Većina ljudi s povišenim krvnim tlakom nema nikakvih tegoba, i to je najvažnija činjenica na ovoj stranici. Odsutnost tegoba ne znači da je tlak u redu i nije razlog za prekid liječenja.
Kada se tegobe pojave, nisu specifične: glavobolja, posebno ujutro, vrtoglavica, zujanje u ušima, osjećaj pritiska u glavi, zamućen vid, zaduha pri naporu, krvarenje iz nosa i osjećaj ubrzanog rada srca. Iste tegobe imaju ljudi s posve urednim tlakom.
Zato se tlak ne procjenjuje po osjećaju. Pacijenti često kažu da osjete kada im je tlak visok; istraživanja to ne potvrđuju, a odluka na temelju osjećaja vodi u nepotrebno uzimanje dodatne doze ili u preskakanje redovne.
Oštećenje koje povišen tlak godinama stvara vidi se prije na organima nego u tegobama: zadebljanje srčanog mišića, oštećenje bubrežne funkcije, promjene na krvnim žilama oka. Upravo zbog toga se liječenje uvodi i onda kada se čovjek osjeća posve dobro.
Kako mjeriti da vrijednost nešto znači
Mjerite tlakomjerom s manžetom za nadlakticu, a ne za zapešće, i manžetom koja odgovara obujmu vaše ruke. Preuska manžeta daje previsoke vrijednosti, a to je najčešća pogreška pri mjerenju kod kuće.
Prije mjerenja sjedite mirno nekoliko minuta, s naslonjenim leđima i stopalima na podu, ruku položite na stol u visini srca i ne razgovarajte tijekom mjerenja. Nemojte mjeriti odmah nakon kave, pušenja, tjelesnog napora ni s punim mjehurom.
Mjerite dva puta za redom, s kratkim odmakom, i zapišite obje vrijednosti. Mjerite ujutro prije uzimanja lijekova i večeri, nekoliko dana za redom, jer liječniku govori uzorak kroz više dana, a ne jedna izolirana vrijednost.
Zapisujte datum, vrijeme i vrijednosti. Takav zapis je pri procjeni vrijedniji od jednog mjerenja u ordinaciji, jer dio ljudi u ordinaciji ima vrijednosti više nego kod kuće, što se zove hipertenzija bijelog ogrtača. Kada je slika nejasna, liječnik može naručiti 24-satno mjerenje krvnog tlaka.
Što možete učiniti bez lijekova
Mjere bez lijekova nisu zamjena za terapiju, ali su njezin dio i kod dijela ljudi dopuste nižu dozu.
Smanjenje unosa soli ima najbrže mjerljiv učinak. Najviše soli ne dolazi iz soljenke, nego iz kruha, suhomesnatih proizvoda, sireva, gotovih jela, juha iz vrećice i grickalica, pa se isplati čitati oznake.
Redovita tjelesna aktivnost, snižavanje tjelesne težine kod prekomjerne težine, umjerenost s alkoholom i prestanak pušenja djeluju u istom smjeru. Pušenje samo po sebi tlak ne snižava ni ne povisuje trajno, ali višestruko povećava rizik od posljedica na krvnim žilama, pa se od liječenja ne odvaja.
Pazite i na lijekove i pripravke koji tlak povisuju: nesteroidni protuupalni lijekovi, dio pripravaka za nos, kortikosteroidi, pojedini hormonski pripravci i dodaci s velikim udjelom lakrice. Ako ih uzimate, recite to liječniku, jer se time objašnjava dio slučajeva u kojima tlak ne odgovara na terapiju.
Kako izgleda liječenje lijekovima
Liječnik odabire lijek prema vrijednostima, dobi, drugim bolestima i drugim lijekovima. Najčešće skupine su ACE inhibitori, blokatori receptora angiotenzina II, blokatori kalcijevih kanala i diuretici, a kod dijela pacijenata i beta blokatori.
Predstavnici dviju skupina opisani su na našim informativnim stranicama: /lijekovi/lorista/ za losartan iz skupine blokatora receptora angiotenzina II i /lijekovi/norvasc/ za amlodipin iz skupine blokatora kalcijevih kanala. Ti opisi ne zamjenjuju uputu o lijeku ni procjenu liječnika.
Često je potrebna kombinacija više lijekova u manjim dozama, jer djeluju na različite mehanizme i zajedno se bolje podnose od jednog lijeka u najvišoj dozi. Uz tlak liječnik procjenjuje i ukupni rizik, pa dio pacijenata uzima i lijek za snižavanje kolesterola, primjerice iz skupine statina, opisane na stranici /lijekovi/atoris/.
Liječenje je u pravilu dugotrajno. Lijek se ne uzima prema osjećaju ni samo onda kada je vrijednost visoka, a doza se ne udvostručuje zbog jednog visokog mjerenja. Promjene doze odredi liječnik, a nagli prekid dijela lijekova može uzrokovati skok tlaka.
Što je potrebno za nastavak terapije
Nastavak ustaljene terapije nova je procjena, pa ishod ovisi o tome koliko su podaci potpuni.
Pripremite ime lijeka ili djelatne tvari, jačinu, dosadašnje doziranje, od kada terapiju uzimate i tko ju je uveo te koliko vam je doza ostalo. Navedite sve druge lijekove i pripravke, uključujući one bez recepta, jer dio njih tlak povisuje.
Najkorisniji su vlastiti zapisi mjerenja iz zadnjih tjedana, s datumom i vremenom. Bez njih liječnik često ne može ocijeniti je li doza i dalje primjerena, pa je vjerojatnije da će zatražiti nalaz ili predložiti osobni pregled.
Navedite i tegobe koje ste uz terapiju zapazili, primjerice suh kašalj, oticanje gležnjeva, vrtoglavicu pri ustajanju ili češće mokrenje. Upravo ti podaci najčešće mijenjaju odluku. Cijeli popis je na stranici /blog/sto-je-potrebno-za-obnovu-recepta/, a skupine ustaljenih terapija razložene su na /stalna-terapija/.
Znakovi uzbune kod kojih ne odgađajte
Kod naglo nastale jake glavobolje, smetnji govora, slabosti ili obamrlosti jedne strane tijela, spuštenog kuta usta, smetnji vida ili gubitka ravnoteže nazovite hitnu pomoć na 194 ili 112. To mogu biti znakovi moždanog udara, kod kojeg je vrijeme odlučujuće.
Hitnu pomoć nazovite i kod stežuće boli u prsima koja se širi u ruku, rame, vrat ili čeljust, kod otežanog disanja, hladnog znojenja, mučnine ili nesvjestice, jer to mogu biti znakovi srčanog udara.
Liječničku procjenu bez odgađanja traže i izrazito visoke vrijednosti uz tegobe, dakle uz glavobolju, povraćanje, zamućen vid, zaduhu u mirovanju ili bol u prsima, te naglo oticanje nogu i zaduha pri ležanju.
U trudnoći svaka novootkrivena povišena vrijednost traži liječničku procjenu bez odgađanja, a posebno uz glavobolju, oticanje lica i ruku, bol pod desnim rebrima ili smetnje vida. Terapiju u trudnoći vodi liječnik koji trudnoću prati, jer dio lijekova za tlak u trudnoći nije primjeren.
Život s terapijom i praćenje
Uz ispravno postavljenu terapiju većina ljudi živi bez ograničenja. Lijek uzimajte u isto vrijeme svakog dana i vežite ga na naviku koju već imate, jer je najčešći razlog za loše vrijednosti propuštena doza, a ne pogrešan lijek.
Zapis mjerenja donesite na svaku kontrolu. Liječnik iz uzorka kroz više dana vidi više nego iz jednog mjerenja, a vi iz istog zapisa vidite je li promjena doze zaista djelovala.
Recite svakom liječniku koji vam propisuje nove lijekove da uzimate lijek za tlak. Dio lijekova se s njim ne kombinira dobro, a dio tlak povisuje, pa se kombinacija provjerava prije nego što se tegobe pojave.
Pratite rok na receptu i broj izdavanja, da terapija ne stane zbog administracije. Kako se to provjerava i što učiniti kada rok prođe ili su izdavanja iskorištena, objašnjeno je na stranici /blog/rok-valjanosti-recepta/.
Osjeti li se povišen krvni tlak?
Većina ljudi nema nikakvih tegoba, i zato se povišen krvni tlak naziva tihim. Tegobe koje se pojave, primjerice glavobolja ili vrtoglavica, nisu specifične i imaju ih i ljudi s urednim tlakom. Tlak se zato ne procjenjuje po osjećaju, nego mjerenjem, a odsutnost tegoba nije razlog za prekid liječenja.
Koja je vrijednost previsoka?
Jedna granica koja bi vrijedila za sve ne postoji, pa je ovdje namjerno ne navodimo. Granicu i ciljne vrijednosti liječnik određuje prema vašoj dobi, drugim bolestima i ukupnom riziku. Dijagnoza se ne postavlja po jednom mjerenju, nego po uzorku kroz više dana, a po potrebi po 24-satnom mjerenju.
Kako pravilno izmjeriti tlak kod kuće?
Tlakomjerom s manžetom za nadlakticu koja odgovara obujmu ruke, nakon nekoliko minuta mirnog sjedenja, s rukom u visini srca i bez razgovora. Ne mjerite nakon kave, pušenja ili napora ni s punim mjehurom. Mjerite dva puta za redom, ujutro i večeri, nekoliko dana, i zapišite datum, vrijeme i vrijednosti.
Mogu li prestati uzimati lijek kada su vrijednosti dobre?
Dobre vrijednosti u pravilu znače da lijek djeluje, a ne da više nije potreban. Prekid na svoju ruku vraća tlak, a kod dijela lijekova nagli prekid može uzrokovati skok tlaka. O snižavanju doze ili o prekidu odlučuje liječnik, koji uz vrijednosti procjenjuje i ukupni rizik.
Smijem li uzeti dodatnu dozu kada je vrijednost visoka?
Ne uzimajte dodatnu dozu na svoju ruku i ne udvostručujte dozu zbog jednog visokog mjerenja. Ponovite mjerenje nakon nekoliko minuta mirovanja i zapišite ga. Kod izrazito visokih vrijednosti uz glavobolju, povraćanje, zamućen vid, zaduhu ili bol u prsima potražite liječničku pomoć bez odgađanja, a kod znakova moždanog ili srčanog udara nazovite 194 ili 112.
Obnavljate li recept za lijek za tlak?
Kod terapije koja je uvedena drugdje i traje nepromijenjeno moguće je ispuniti upitnik, a liječnik procjenjuje je li propisivanje medicinski opravdano. Korisni su vlastiti zapisi mjerenja iz zadnjih tjedana. Novootkriven povišen tlak ne obrađujemo na daljinu, jer traži pregled i procjenu ukupnog rizika.