Vrijedi li u Hrvatskoj recept liječnika iz druge države EU?

Što o receptu iz druge države članice kažu europski propisi

Direktiva 2011/24/EU o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti polazi od pretpostavke da država u kojoj je recept izdan i država u kojoj ga pacijent unovčava nisu nužno ista. Za lijek koji je odobren za stavljanje u promet u Hrvatskoj recept izdan u drugoj državi članici, i to za imenom navedenog pacijenta, može se izdati i ovdje, u skladu s hrvatskim propisima koji uređuju izdavanje lijekova.

Ograničenja priznavanja pojedinačnog recepta ista direktiva dopušta u dva slučaja: kada su ograničena na ono što je nužno i proporcionalno za zaštitu zdravlja ljudi te kada postoje opravdane i utemeljene sumnje u vjerodostojnost, sadržaj ili čitljivost pojedinačnog recepta. Odbijanje samo zato što je dokument izdan u drugoj državi članici nije dopušteno.

Provedbena direktiva 2012/52/EU tom okviru dodaje praktični dio. U svojem Prilogu navodi podatke koje recept treba sadržavati da bi ga zdravstveni radnik u drugoj državi uopće mogao pročitati i provjeriti. Svrha popisa nije administrativni formalizam, nego nešto jednostavnije: ljekarnik u Zagrebu ili Splitu ne poznaje obrasce svih država članica i mora na dokumentu imati dovoljno podataka da prepozna pacijenta, propisivača i lijek.

Priznavanje recepta znači odsutnost odbijanja zbog države izdavanja. Ne znači da hrvatska pravila o izdavanju lijekova prestaju vrijediti i ne znači da će lijek biti pokriven kod HZZO-a. To su dva odvojena pitanja koja pacijenti često spajaju u jedno, a uređuje ih svako svoj propis.

Koji podaci moraju biti na receptu prema Prilogu Direktivi 2012/52/EU

Prilog navodi popis elemenata koji nije iscrpan. Razdijeljen je na četiri skupine i vrijedi ga poznavati, jer se upravo na tim poljima zaustavlja izdavanje u ljekarni.

Podaci o pacijentu: prezime i ime, napisani u cijelosti i ne skraćeno, te datum rođenja.

Vjerodostojnost recepta: datum izdavanja.

Podaci o propisivaču: prezime i ime napisani u cijelosti, stručna kvalifikacija, podaci za neposredan kontakt, dakle adresa e-pošte i telefon ili telefaks s međunarodnim pozivnim brojem, adresa radnog mjesta s navedenom državom članicom te potpis, vlastoručni ili digitalni, ovisno o nosaču na kojem je recept izdan.

Podaci o propisanom lijeku: ime djelatne tvari, dakle međunarodno nezaštićeno ime; zaštićeno ime samo kada je lijek biološki ili kada propisivač procijeni da je zaštićeno ime medicinski potrebno, pri čemu razloge mora kratko navesti; farmaceutski oblik, primjerice tableta ili otopina; količina; jačina i režim doziranja.

Popis je zamišljen tako da ljekarnik ne mora dodatno provjeravati kod propisivača. Ako neko polje nedostaje ili je nečitljivo, upravo je to prvi razlog zbog kojeg se izdavanje u ljekarni može zaustaviti. Zato dokument čuvajte cijeli i ne predajte samo njegov dio ili fotografiju na kojoj se rub ne vidi.

Zašto je lijek naveden imenom djelatne tvari, a ne imenom s kutije

Ista djelatna tvar u različitim državama članicama dolazi na tržište pod različitim zaštićenim imenima. Kutija koju pacijent poznaje od kuće u hrvatskoj ljekarni često ne postoji, dok je sama djelatna tvar potpuno uobičajena i dostupna. Zato Prilog kao pravilo propisuje ime djelatne tvari, dakle međunarodno nezaštićeno ime.

Iznimke su dvije. Prva je biološki lijek, gdje proizvodi nisu jednostavno međusobno zamjenjivi, pa je važno koji je proizvod propisan. Druga je slučaj kada propisivač procijeni da je zaštićeno ime medicinski potrebno; tada razlog na receptu mora kratko navesti.

Za pacijenta to ima vrlo praktičnu posljedicu. U ljekarni ne tražite ime s kutije, nego navedite ime djelatne tvari, jačinu i farmaceutski oblik. Koji su lijekovi s istom djelatnom tvari odobreni u Hrvatskoj, vodi HALMED, a ime djelatne tvari uvijek stoji i u uputi o lijeku koja je priložena svakom pakiranju.

Ako uzimate lijek iz čestih skupina, ime djelatne tvari naći ćete i na našim informativnim stranicama, primjerice na /lijekovi/controloc/ za pantoprazol ili na /lijekovi/atoris/ za atorvastatin. Te stranice objašnjavaju čemu lijek služi i na što treba pripaziti, a ne zamjenjuju uputu o lijeku ni procjenu liječnika.

O izdavanju lijeka na kraju odlučuje ljekarnik

Priznavanje recepta iz druge države članice ljekarniku ne uzima stručnu procjenu. Ako postoje opravdane sumnje u vjerodostojnost dokumenta, u njegov sadržaj ili čitljivost, odnosno u to je li izdan za osobu koja stoji pred njim, izdavanje se može odbiti. To nije izuzetak i nije znak da s dokumentom nešto nije u redu; dio je stručne odgovornosti koju ljekarnik nosi.

Zato je razumno sa sobom ponijeti osobnu ispravu s istim imenom i datumom rođenja kakvi su zapisani na receptu, dakle osobnu iskaznicu ili putovnicu. Neslaganje imena, primjerice nakon promjene prezimena, češći je razlog za zastoj od samog sadržaja recepta.

Pošteno je reći i to da ljekarne u Hrvatskoj recepte iz drugih država članica ne obrađuju svaki dan. Neke ih uzimaju rutinski, druge traže više objašnjenja. Nitko ne može obećati da će dokument prihvatiti svaka ljekarna, a svaka tvrdnja u tom smjeru bila bi neistinita. Ako vas prva ljekarna odbije, pitajte u drugoj i ponesite uz sebe i uputu o lijeku koji uzimate, jer olakšava razgovor o djelatnoj tvari i jačini.

O obavljanju ljekarničke djelatnosti u Hrvatskoj informira Hrvatska ljekarnička komora, a o odobrenim lijekovima HALMED. Na te izvore vrijedi se osloniti prije nego na sjećanje o tome kako je prošlo prethodni put.

Koji lijekovi iz prekograničnog puta ispadaju

Članak 11. stavak 6. Direktive 2011/24/EU propisuje da se pravilo o priznavanju recepata ne primjenjuje na lijekove za koje je potreban poseban liječnički recept. U tu skupinu ulaze opojne droge i psihotropne tvari.

U praksi to znači da se prekograničnim putem ne mogu urediti opioidni analgetici, benzodiazepini, hipnotici takozvane skupine Z, stimulansi, gabapentinoidi te konoplja za medicinsku primjenu. Isključenje ne proizlazi iz naše odluke, nego iz same direktive, i jednako vrijedi za sve pružatelje.

Te lijekove treba urediti lokalno, kod liječnika u Hrvatskoj koji vas može pregledati i voditi terapiju. Osim toga ni mi sami ne propisujemo te skupine, pa ih ne unosite u upitnik ni u nadi da će procjena ispasti drukčije.

Jednaku opreznost traže lijekovi kod kojih je za odluku potreban pregled, mjerenje ili laboratorijski nalaz koji se na daljinu ne može obaviti. Procjena o tome uvijek je na liječniku, a ne na pacijentu ni na obrascu koji ispunjava.

Priznat recept nije isto što i pokrivenost kod HZZO-a

Pacijenti najčešće miješaju dva pitanja. Prvo je smije li ljekarna izdati lijek na temelju recepta iz druge države članice. Drugo je tko taj lijek plaća.

Recept izdan u drugoj državi članici odnosi se na prvo pitanje. Pokrivenost iz obveznog zdravstvenog osiguranja nacionalna je stvar i uređuje se po pravilima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

U praksi to znači da lijek izdan na temelju recepta iz druge države članice pacijent u pravilu plaća sam, po ljekarničkoj cijeni, i onda kada bi isti lijek na hrvatskom receptu bio pokriven. Kolika je ta cijena, ovisi o samom lijeku, o tome postoji li generik s istom djelatnom tvari i o veličini pakiranja. Te iznose ne određujemo mi i ne možemo ih predvidjeti; provjerite ih u ljekarni, a pravila pokrivenosti kod HZZO-a.

Ako vas zanima prije svega novčana strana usluge, razložena je na stranici /blog/cijena-recepta/. Ako vas zanima koliko recept uopće vrijedi i što učiniti kada istekne, to je objašnjeno na stranici /blog/rok-valjanosti-recepta/.

Kakav dokument izdajemo mi i čega ne radimo

Djelujemo kao prekogranična usluga. Ispunite zdravstveni upitnik, odgovore čita liječnik Damian Wojno, koji ima poljsko odobrenje za obavljanje liječničke djelatnosti br. 3211301, i ako procijeni da je propisivanje medicinski opravdano, izdaje dokument po Prilogu Provedbenoj direktivi 2012/52/EU. Dokument dobivate e-poštom i nosite ga ispisan ili na zaslonu telefona u ljekarnu, gdje o izdavanju odlučuje ljekarnik.

Liječnik je registriran u Poljskoj i nije član Hrvatske liječničke komore, a na njegov se profesionalni rad primjenjuje poljsko profesionalno pravo. To vrijedi znati prije narudžbe, jer se prigovor na profesionalni rad podnosi u državi u kojoj je liječnik registriran.

Ovo treba razlikovati od hrvatskog uređenja. Dokument nije zapisan u hrvatski sustav eRecept ni u CEZIH i ne vidi se na Portalu zdravlja; u te sustave upisuje liječnik registriran u Hrvatskoj. Zato u ljekarni nema koda ni broja koji biste navodili. Ne nudimo videopozive, telefonske razgovore ni chat u živo: procjena se provodi na temelju upitnika i dokumentacije koju priložite. Ne šaljemo lijekove poštom i ne prodajemo lijekove.

Naknada pokriva liječničku procjenu, ne izdavanje dokumenta. Ako liječnik iz zdravstvenih ili pravnih razloga ne odobri propisivanje, vraćamo cijeli iznos. Ako zatražimo dokumentaciju, za odgovor imate najmanje 7 dana; ako odgovora nema, šaljemo podsjetnik, a na vaš zahtjev rok produljujemo. Ako se procjena ne može dovršiti, zatvaramo narudžbu i vraćamo cijeli iznos.

Naručiti se mogu tri usluge: /obnova-recepta/, /kontracepcija/ i /mrsavljenje/. Što liječnik traži pri obnovi ustaljene terapije, razloženo je na stranici /blog/sto-je-potrebno-za-obnovu-recepta/.