Vrijedi li u Hrvatskoj recept liječnika iz druge države EU?
Lijek na recept liječnika iz druge države članice Europske unije u Hrvatskoj se može izdati ako ima odobrenje za stavljanje u promet u Hrvatskoj (Zakon o lijekovima, članak 108. stavak 2.). Niže je razloženo koje podatke takav recept mora sadržavati, zašto je lijek naveden imenom djelatne tvari i koje skupine lijekova iz tog puta ispadaju. O samom izdavanju lijeka na kraju odlučuje ljekarnik u ljekarni.
Što o receptu iz druge države članice kažu europski propisi
Direktiva 2011/24/EU o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti polazi od pretpostavke da država u kojoj je recept izdan i država u kojoj ga pacijent unovčava nisu nužno ista. Za lijek koji je odobren za stavljanje u promet u Hrvatskoj recept izdan u drugoj državi članici, i to za imenom navedenog pacijenta, može se izdati i ovdje, u skladu s hrvatskim propisima koji uređuju izdavanje lijekova.
Ograničenja priznavanja pojedinačnog recepta ista direktiva dopušta u dva slučaja: kada su ograničena na ono što je nužno i proporcionalno za zaštitu zdravlja ljudi te kada postoje opravdane i utemeljene sumnje u vjerodostojnost, sadržaj ili čitljivost pojedinačnog recepta.
Provedbena direktiva 2012/52/EU tom okviru dodaje praktični dio. U svojem Prilogu navodi podatke koje recept treba sadržavati da bi ga zdravstveni radnik u drugoj državi uopće mogao pročitati i provjeriti. Svrha popisa nije administrativni formalizam, nego nešto jednostavnije: ljekarnik u Zagrebu ili Splitu ne poznaje obrasce svih država članica i mora na dokumentu imati dovoljno podataka da prepozna pacijenta, propisivača i lijek.
Mogućnost izdavanja lijeka ne obvezuje ljekarnu da ga izda. Ne znači ni da hrvatska pravila o izdavanju lijekova prestaju vrijediti ni da se mijenja to tko lijek plaća. To su odvojena pitanja koja pacijenti često spajaju u jedno, a uređuje ih svako svoj propis.
Koje podatke mora sadržavati recept iz druge države članice
Prilog Provedbene direktive 2012/52/EU, koji je u Hrvatskoj prenesen u članak 16. Pravilnika o mjerilima, navodi popis elemenata koji nije iscrpan. Razdijeljen je na četiri skupine i vrijedi ga poznavati, jer se upravo na tim poljima zaustavlja izdavanje u ljekarni.
Podaci o pacijentu: prezime i ime, napisani u cijelosti i ne skraćeno, te datum rođenja.
Vjerodostojnost recepta: datum izdavanja.
Podaci o propisivaču: prezime i ime napisani u cijelosti, stručna kvalifikacija, podaci za neposredan kontakt, dakle adresa e-pošte i telefon ili telefaks s međunarodnim pozivnim brojem, adresa radnog mjesta s navedenom državom članicom te potpis (pisani ili elektronički).
Podaci o propisanom lijeku: ime djelatne tvari, dakle međunarodno nezaštićeno ime; zaštićeno ime samo kada je lijek biološki ili kada propisivač procijeni da je zaštićeno ime medicinski potrebno, pri čemu razloge mora kratko navesti; farmaceutski oblik, primjerice tableta ili otopina; količina; jačina i režim doziranja.
Ako recept ne sadrži sve propisane podatke, magistar farmacije izdavanje lijeka uskratit će (Pravilnik o mjerilima, članak 35.). Zato recept ispišite na papiru u cijelosti i u ljekarnu ne nosite samo njegov dio ni fotografiju.
Zašto je lijek naveden imenom djelatne tvari, a ne imenom s kutije
Ista djelatna tvar u različitim državama članicama dolazi na tržište pod različitim zaštićenim imenima. Kutija koju pacijent poznaje od kuće u hrvatskoj ljekarni često ne postoji, dok je sama djelatna tvar potpuno uobičajena. Zato Prilog kao pravilo propisuje ime djelatne tvari, dakle međunarodno nezaštićeno ime.
Iznimke su dvije. Prva je biološki lijek, gdje proizvodi nisu jednostavno međusobno zamjenjivi, pa je važno koji je proizvod propisan. Druga je slučaj kada propisivač procijeni da je zaštićeno ime medicinski potrebno; tada razlog na receptu mora kratko navesti.
Za pacijenta to ima vrlo praktičnu posljedicu. U ljekarni ne tražite ime s kutije, nego navedite ime djelatne tvari, jačinu i farmaceutski oblik. Koji su lijekovi s istom djelatnom tvari odobreni u Hrvatskoj, vodi HALMED, a ime djelatne tvari uvijek stoji i u uputi o lijeku koja je priložena svakom pakiranju.
Ako uzimate lijek iz čestih skupina, ime djelatne tvari naći ćete i na našim informativnim stranicama, primjerice na stranici o pantoprazolu ili na stranici o atorvastatinu. Te stranice objašnjavaju čemu lijek služi i na što treba pripaziti, a ne zamjenjuju uputu o lijeku ni procjenu liječnika.
O izdavanju lijeka na kraju odlučuje ljekarnik
Ni recept iz druge države članice magistru farmacije ne uzima stručnu procjenu. Ako postoje opravdane sumnje u vjerodostojnost dokumenta, u njegov sadržaj ili čitljivost, odnosno u to je li izdan za osobu koja stoji pred njim, izdavanje se može odbiti. O izdavanju lijeka odlučuje magistar farmacije.
Zato je razumno sa sobom ponijeti osobnu ispravu s istim imenom i datumom rođenja kakvi su zapisani na receptu, dakle osobnu iskaznicu ili putovnicu.
Nitko ne može obećati da će dokument prihvatiti svaka ljekarna, a svaka tvrdnja u tom smjeru bila bi neistinita. Ako vas prva ljekarna odbije, pitajte u drugoj i ponesite uz sebe i uputu o lijeku koji uzimate, jer olakšava razgovor o djelatnoj tvari i jačini.
O obavljanju ljekarničke djelatnosti u Hrvatskoj informira Hrvatska ljekarnička komora, a o odobrenim lijekovima HALMED. Na te izvore vrijedi se osloniti prije nego na sjećanje o tome kako je prošlo prethodni put.
Koji lijekovi iz prekograničnog puta ispadaju
Članak 11. stavak 6. Direktive 2011/24/EU propisuje da se pravilo o priznavanju recepata ne primjenjuje na lijekove za koje je potreban poseban liječnički recept. Lijekovi koji se u Hrvatskoj propisuju na posebnom receptu, primjerice s oksikodonom ili metilfenidatom, ne izdaju se na recept iz druge države članice EU (Pravilnik o mjerilima, članak 15.).
Osim toga ne propisujemo benzodiazepine, hipnotike Z skupine, opioide, stimulanse ni gabapentinoide, a tegobe iz područja mentalnog zdravlja ne obrađujemo.
Te lijekove treba urediti lokalno, kod liječnika u Hrvatskoj koji vas može pregledati i voditi terapiju. Zato ih ne unosite u upitnik ni u nadi da će procjena ispasti drukčije.
Jednaku opreznost traže lijekovi kod kojih je za odluku potreban pregled, mjerenje ili laboratorijski nalaz koji se na daljinu ne može obaviti. Procjena o tome uvijek je na liječniku, a ne na pacijentu ni na obrascu koji ispunjava.
Izdavanje lijeka i plaćanje lijeka dva su odvojena pitanja
Pacijenti najčešće miješaju dva pitanja. Prvo je smije li ljekarna izdati lijek na temelju recepta iz druge države članice. Drugo je tko taj lijek plaća.
Recept izdan u drugoj državi članici odnosi se na prvo pitanje. Lijek plaćate sami; povrat troška od HZZO-a ne ishodujemo.
Kolika je cijena lijeka, ovisi o samom lijeku, o tome postoji li generik s istom djelatnom tvari i o veličini pakiranja. Te iznose ne određujemo mi i ne možemo ih predvidjeti; cijenu lijeka saznat ćete u ljekarni.
Ako vas zanima prije svega novčana strana usluge, razložena je u članku što plaćate kod liječničkog recepta. Ako vas zanima koliko dugo vrijedi liječnički recept i što učiniti kada istekne, to je objašnjeno u članku o roku valjanosti liječničkog recepta.
Kakav dokument izdajemo mi i čega ne radimo
Djelujemo kao prekogranična usluga. Ispunite zdravstveni upitnik, a odgovore čita Damian Wojno, liječnik s licencijom poljske liječničke komore, br. 3211301. Ako liječnik propiše lijek, recept dobivate e-poštom kao PDF. Recept ispišite na papiru i u ljekarnu ga ponesite zajedno s osobnom iskaznicom ili putovnicom. O izdavanju lijeka odlučuje magistar farmacije.
Liječnik je registriran u Poljskoj i nije član Hrvatske liječničke komore, a na njegov se profesionalni rad primjenjuje poljsko profesionalno pravo. To vrijedi znati prije narudžbe, jer se prigovor na profesionalni rad podnosi u državi u kojoj je liječnik registriran.
Ovo treba razlikovati od hrvatskog uređenja. Dokument nije zapisan u hrvatski sustav eRecept ni u CEZIH i ne vidi se na Portalu zdravlja; u te sustave upisuje liječnik registriran u Hrvatskoj. Zato u ljekarni nema koda ni broja koji biste navodili. Ne nudimo videopozive, telefonske razgovore ni chat u živo: liječnik vaš upitnik procjenjuje pisano. Ako liječnik ima pitanja, postavlja ih pisano u chatu u vašem korisničkom računu, a o tome dobivate obavijest e-poštom. Ne šaljemo lijekove poštom i ne prodajemo lijekove.
Naknada pokriva liječničku procjenu, ne izdavanje dokumenta.
Naručiti se može šest usluga: Recept online za lijek koji već uzimate ili za novi, Kontracepcija, Liječenje pretilosti, Uputnica za pretrage, Tumačenje nalaza krvi i Liječnička konzultacija online. Što liječnik traži pri obnovi ustaljene terapije, razloženo je u članku što je potrebno za obnovu recepta kod stalne terapije.
Smije li hrvatska ljekarna izdati lijek na recept iz druge države članice EU?
Lijek na recept liječnika iz druge države članice Europske unije u Hrvatskoj se može izdati (Zakon o lijekovima, članak 108. stavak 2.), ali o izdavanju odlučuje magistar farmacije. Izdavanje će uskratiti ako recept ne sadrži sve propisane podatke (Pravilnik o mjerilima, članak 35.). Lijek mora imati odobrenje za stavljanje u promet u Hrvatskoj. Nakon izdavanja lijeka recept ostaje u ljekarni (Pravilnik o mjerilima, članak 40.).
Koje podatke dokument mora sadržavati?
Prezime i ime pacijenta napisane u cijelosti te datum rođenja; datum izdavanja; prezime, ime, stručnu kvalifikaciju, podatke za neposredan kontakt, adresu radnog mjesta s državom članicom i potpis propisivača; te lijek s imenom djelatne tvari, farmaceutskim oblikom, količinom, jačinom i režimom doziranja. Popis iz Priloga nije iscrpan, ali ta polja ljekarnik očekuje.
Zašto je na receptu ime djelatne tvari, a ne ime s kutije?
Jer se ista djelatna tvar u državama članicama prodaje pod različitim zaštićenim imenima, pa bi ime s kutije u stranoj ljekarni često bilo neupotrebljivo. Zaštićeno ime navodi se kod bioloških lijekova ili kada propisivač procijeni da je medicinski potrebno, i tada razlog kratko zapisuje na recept.
Hoće li lijek biti pokriven kod HZZO-a?
Izdavanje lijeka i plaćanje lijeka dva su odvojena pitanja. Lijek plaćate sami; povrat troška od HZZO-a ne ishodujemo. Cijenu lijeka saznat ćete u ljekarni.
Koji se lijekovi tim putem ne mogu urediti?
Lijekovi za koje je potreban poseban liječnički recept. Članak 11. stavak 6. Direktive 2011/24/EU izuzima ih iz pravila o priznavanju. Lijekovi koji se u Hrvatskoj propisuju na posebnom receptu, primjerice s oksikodonom ili metilfenidatom, ne izdaju se na recept iz druge države članice EU (Pravilnik o mjerilima, članak 15.). Osim toga ne propisujemo benzodiazepine, hipnotike Z skupine, opioide, stimulanse ni gabapentinoide. Takve lijekove uređuje liječnik u Hrvatskoj.
Je li vaš dokument zapisan u sustav eRecept?
Ne. Dokument nije zapisan u hrvatski sustav eRecept ni u CEZIH i ne vidi se na Portalu zdravlja, jer u te sustave upisuje liječnik registriran u Hrvatskoj. Zato uz naš dokument ne dobivate kod ni broj koji biste u ljekarni naveli. Ako liječnik propiše lijek, recept dobivate e-poštom kao PDF. Recept ispišite na papiru i u ljekarnu ga ponesite zajedno s osobnom iskaznicom ili putovnicom.
- Provedbena direktiva 2012/52/EU
- Direktiva 2011/24/EU
- Zakon o lijekovima, NN 76/2013, članak 108.
- HZZO: EU - recepti
- Pravilnik o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na recept, NN 86/2013, članci 16., 35. i 40.
- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na recept, NN 107/2015 (članak 15. - poseban recept)
Kako nastaju i kako provjeravamo naše tekstove: Urednička politika.