Ostali ste bez lijekova u inozemstvu: što učiniti
Lijek koji vam ponestane na putovanju rijetko je pravi hitni slučaj, ali je uvijek neugodan, jer se rješava u stranoj ljekarni i u stranom jeziku. U Europskoj uniji postoji put koji je upravo za to zamišljen: recept izdan u jednoj državi članici priznaje se i u drugoj, ako sadrži propisane podatke. Niže je opisano što pripremiti, koje skupine lijekova iz tog puta ispadaju i kada je jedini ispravan potez traženje pomoći na mjestu.
Prvo procijenite je li situacija hitna
Prije svega razlučite hitno od neugodnog. Kod dijela lijekova prekid uzimanja stanje pogoršava razmjerno brzo, a kod dijela se nekoliko dana može premostiti mirno. Tu razliku ne procjenjujte sami ako je terapija ozbiljna.
Bez odgađanja potražite pomoć na mjestu ako uzimate lijekove za srce, za zgrušavanje krvi, inzulin ili druge lijekove za šećernu bolest, lijekove protiv epileptičnih napadaja, lijekove za štitnjaču nakon operacije, kortikosteroide u trajnoj terapiji ili lijekove nakon presađivanja organa. Kod tih skupina nagli prekid nije pitanje udobnosti.
U državama Europske unije hitnu pomoć zovete na broj 112, a u Hrvatskoj i na 194. Ako vam se stanje pogoršava, ako se pojave bol u prsima, otežano disanje, jaka slabost, zbunjenost ili gubitak svijesti, nazovite hitnu pomoć i ne rješavajte to ni preko obrasca ni preko ljekarne.
Ako situacija nije hitna, ostaje mirniji put. Ne dijelite preostale doze da bi dulje trajale i ne uzimajte tuđi lijek koji izgleda slično, jer ista djelatna tvar u drugoj jačini nije isti lijek.
Kako djeluje prekogranični recept u Europskoj uniji
Direktiva 2011/24/EU polazi od toga da država u kojoj je recept izdan i država u kojoj se lijek izdaje nisu nužno ista. Za lijek koji je u državi izdavanja odobren za stavljanje u promet recept izdan u drugoj državi članici za imenom navedenog pacijenta može se unovčiti i tamo, u skladu s nacionalnim propisima.
Provedbena direktiva 2012/52/EU u svojem Prilogu navodi podatke koje takav recept treba sadržavati. To su podaci o pacijentu s prezimenom, imenom i datumom rođenja, datum izdavanja, podaci o propisivaču s kvalifikacijom, kontaktom, adresom radnog mjesta i državom članicom te potpisom, i na kraju lijek naveden imenom djelatne tvari, s farmaceutskim oblikom, količinom, jačinom i režimom doziranja.
Upravo zato se lijek navodi imenom djelatne tvari, a ne imenom s kutije. Ista djelatna tvar u različitim državama dolazi na tržište pod različitim zaštićenim imenima, pa ime koje poznajete od kuće u stranoj ljekarni često ne znači ništa, dok je djelatna tvar potpuno uobičajena.
Cijeli popis obveznih podataka i ono što se na njima može zaustaviti razloženo je na stranici /blog/recept-iz-druge-drzave-eu/.
Što pripremiti prije nego uđete u ljekarnu
Najkorisnija stvar koju možete ponijeti jest uputa o lijeku iz pakiranja ili fotografija kutije s obje strane. Na njima stoji ime djelatne tvari i jačina, dakle upravo ono što ljekarnik traži.
Pripremite i ove podatke: ime djelatne tvari, jačinu, farmaceutski oblik, koliko ga često uzimate, od kada terapija traje i koje druge lijekove uzimate istodobno. Ako imate nalaze koji su bili osnova za propisivanje, i oni pomažu.
Ponesite osobnu ispravu, dakle osobnu iskaznicu ili putovnicu, s istim imenom i datumom rođenja kakvi su na receptu. Neslaganje imena, primjerice nakon promjene prezimena, češći je razlog za zastoj od samog sadržaja dokumenta.
Za boravak u drugoj državi članici korisna je i europska kartica zdravstvenog osiguranja, o kojoj informira HZZO. Ona se odnosi na zdravstvenu zaštitu i njezino pokrivanje, a ne na sam recept, pa ta dva pitanja ne spajajte u jedno.
O izdavanju lijeka odlučuje ljekarnik
Priznavanje recepta iz druge države članice ljekarniku ne uzima stručnu procjenu. Ako postoje opravdane i utemeljene sumnje u vjerodostojnost dokumenta, u njegov sadržaj ili čitljivost, izdavanje se može odbiti. To nije znak da je s dokumentom nešto loše; dio je odgovornosti koju ljekarnik nosi.
Zato se u ljekarni isplati govoriti o djelatnoj tvari i jačini, a ne o imenu s kutije, i pokazati uputu o lijeku. Razgovor se time skraćuje i rjeđe zapinje.
Nitko ne može obećati da će dokument prihvatiti svaka ljekarna, i svaka tvrdnja u tom smjeru bila bi neistinita. Ako vas prva ljekarna odbije, pitajte u drugoj. U većim mjestima i u ljekarnama koje rade s turistima iskustva s receptima iz drugih država članica ima više.
O obavljanju ljekarničke djelatnosti u Hrvatskoj informira Hrvatska ljekarnička komora, a o odobrenim lijekovima HALMED. Ako ste izvan Hrvatske, jednake podatke vodi agencija za lijekove države u kojoj se nalazite.
Koje skupine lijekova iz tog puta ispadaju
Članak 11. stavak 6. Direktive 2011/24/EU propisuje da se pravilo o priznavanju recepata ne primjenjuje na lijekove za koje je potreban poseban liječnički recept. Tu pripadaju opojne droge i psihotropne tvari.
U praksi to znači opioidne analgetike, benzodiazepine, hipnotike takozvane skupine Z, stimulanse, gabapentinoide i konoplju za medicinsku primjenu. Isključenje proizlazi iz same direktive i jednako vrijedi za sve pružatelje, pa ga nitko ne može zaobići.
Ako uzimate lijek iz tih skupina, put je drugi: obratite se liječniku u državi u kojoj se nalazite ili hitnoj službi, ovisno o tome kako se osjećate. Osim toga ni mi sami te skupine ne propisujemo.
Jednako vrijedi za lijekove kod kojih je za odluku potreban pregled, mjerenje ili laboratorijski nalaz koji se na daljinu ne može obaviti. Kod njih je procjena na liječniku koji vas može pregledati.
Kada naša usluga može pomoći, a kada ne
Naša je usluga liječnička procjena zahtjeva za recept na temelju internetskog upitnika. Ispunite upitnik, odgovore čita liječnik Damian Wojno, koji ima poljsko odobrenje za obavljanje liječničke djelatnosti br. 3211301, i ako procijeni da je propisivanje medicinski opravdano, izdaje dokument po Prilogu Provedbenoj direktivi 2012/52/EU. Dokument dobivate e-poštom i nosite ga ispisan ili na zaslonu telefona u ljekarnu.
Taj put ima smisla kada je terapija ustaljena, uvedena drugdje i kada se ne mijenja, dakle kod nastavka uzimanja lijeka koji već uzimate. Nove i nerazjašnjene tegobe ne obrađujemo na daljinu, jer za njih treba pregled.
Liječnik je registriran u Poljskoj i nije član Hrvatske liječničke komore, a na njegov se profesionalni rad primjenjuje poljsko profesionalno pravo. Ne nudimo videopozive, telefonske razgovore ni chat u živo, ne šaljemo lijekove poštom i ne prodajemo lijekove: izdajemo dokument, a lijek preuzimate u ljekarni.
Naručiti se mogu tri usluge: /obnova-recepta/, /kontracepcija/ i /mrsavljenje/. Naknada pokriva liječničku procjenu; ako liječnik iz zdravstvenih ili pravnih razloga ne odobri propisivanje ili se procjena ne može dovršiti, vraćamo cijeli iznos. Cijene su razložene na /blog/cijena-recepta/.
Kako spriječiti da se ponovi
Prije puta prebrojite doze i usporedite ih s trajanjem putovanja, pa dodajte nekoliko dana rezerve za odgode i produljenja. Zaloga koja staje točno na dan povratka nije rezerva.
Provjerite i rok na receptu te koliko je izdavanja ostalo, jer recept može isteći tijekom puta. Kako se to provjerava i što učiniti kada rok prođe, objašnjeno je na stranici /blog/rok-valjanosti-recepta/.
Lijekove nosite u ručnoj prtljazi, u originalnom pakiranju i s uputom o lijeku, a ne presuto u kutijicu za dnevne doze. Uputa nosi ime djelatne tvari i jačinu, što je u stranoj ljekarni najvrjedniji podatak, a originalno pakiranje olakšava i provjere na granici.
Za lijekove koji zahtijevaju hladno čuvanje, primjerice inzulinske pripravke i injekcije iz skupine GLP-1, unaprijed provjerite kako ćete održati temperaturu na putu. Što liječnik traži pri obnovi ustaljene terapije, popisano je na stranici /blog/sto-je-potrebno-za-obnovu-recepta/.
Mogu li u stranoj ljekarni dobiti lijek na hrvatski recept?
U pravilu da, ako je lijek u toj državi odobren za stavljanje u promet, ako je recept izdan za imenom navedenog pacijenta i ako sadrži podatke iz Priloga Direktivi 2012/52/EU. Odbijanje samo zbog države izdavanja nije dopušteno, ali o izdavanju u pojedinom slučaju odlučuje ljekarnik, koji ga može zaustaviti kod opravdanih sumnji u vjerodostojnost ili čitljivost.
Što ponijeti u ljekarnu?
Osobnu ispravu, dakle osobnu iskaznicu ili putovnicu, s istim imenom i datumom rođenja kakvi su na receptu, te uputu o lijeku iz pakiranja ili fotografiju kutije. Pripremite ime djelatne tvari, jačinu, farmaceutski oblik i podatak o tome koliko često lijek uzimate. Ime djelatne tvari je važnije od imena s kutije.
Zašto ljekarnik traži ime djelatne tvari, a ne ime lijeka?
Jer se ista djelatna tvar u državama članicama prodaje pod različitim zaštićenim imenima, pa kutija koju poznajete od kuće u stranoj ljekarni često ne postoji, dok je djelatna tvar dostupna. Zato Prilog Direktivi 2012/52/EU kao pravilo propisuje ime djelatne tvari, a zaštićeno ime samo kod bioloških lijekova ili kada propisivač procijeni da je medicinski potrebno.
Koji se lijekovi tim putem ne mogu urediti?
Lijekovi za koje je potreban poseban liječnički recept, jer ih članak 11. stavak 6. Direktive 2011/24/EU izuzima iz pravila o priznavanju. Radi se o opojnim drogama i psihotropnim tvarima, dakle o opioidnim analgeticima, benzodiazepinima, hipnoticima skupine Z, stimulansima, gabapentinoidima i konoplji za medicinsku primjenu. Njih uređuje liječnik na mjestu.
Pomaže li europska kartica zdravstvenog osiguranja?
Odnosi se na zdravstvenu zaštitu i njezino pokrivanje tijekom privremenog boravka u drugoj državi članici, a ne na sam recept, pa ta dva pitanja ne spajajte. O kartici i o tome što pokriva informira Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Lijek izdan na temelju recepta iz druge države članice pacijent u pravilu plaća sam.
Možete li mi izdati recept dok sam u inozemstvu?
Kod ustaljene terapije koja je uvedena drugdje i koja se ne mijenja moguće je ispuniti upitnik, a liječnik procjenjuje je li propisivanje medicinski opravdano. Nove i nerazjašnjene tegobe ne obrađujemo na daljinu. Ne nudimo videopozive ni telefonske razgovore i ne šaljemo lijekove poštom; dokument dobivate e-poštom, a lijek preuzimate u ljekarni.